Iako je ukupan broj neregularnih migracija duž zapadnobalkanske rute u opadanju, krijumčarenje migranata bilježi zabrinjavajući rast. Prema podacima međunarodnih i domaćih institucija, krijumčarske mreže postaju sve organiziranije, sofisticiranije i opasnije, dok humanitarne posljedice postaju sve izraženije.
Posebnu zabrinutost izaziva rast broja kineskih državljana koji neregularnim putem pokušavaju doći do Evropske unije, pri čemu Bosna i Hercegovina zauzima centralno mjesto u regionalnom kontekstu.
Manje migranata, ali više krijumčarenja
Nakon migrantske krize iz 2015. godine, neregularni migracijski tokovi prema EU su u posljednje dvije godine u padu, ali su i dalje znatno iznad nivoa zabilježenih prije 2017. godine.
Istovremeno, bilježi se nagli rast krijumčarenja migranata. Zemlje članice Evropske unije su tokom 2024. godine Frontexu prijavile više od 15.000 krijumčara, što predstavlja novi rekord. Zapadnobalkanska i istočnomediteranska ruta zajedno činile su oko 30 posto svih dolazaka u EU.
Zapadni Balkan i dalje ključna ruta
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), tokom 2023. godine na Zapadnom Balkanu zabilježeno je više od 160.000 prelazaka. Od 2024. godine uočen je pad, djelimično kao rezultat pojačanih aktivnosti na razbijanju krijumčarskih mreža, posebno u Srbiji.
Ipak, iz IOM-a upozoravaju da je krijumčarenje postalo dominantan način prelaska granica, dok su migranti koji samostalno prolaze cijelu rutu danas rijetkost.
U 2023. godini 11 posto od više od 8.000 migranata koje je IOM intervjuirao u BiH koristilo je usluge krijumčara. Taj udio je u 2024. porastao na 37 posto, dok je u prvoj polovini 2025. godine dostigao čak 50 posto.
Pad dolazaka, ali rute ostaju aktivne
Zapadnobalkanska ruta je do kraja oktobra 2025. godine bila druga najaktivnija migracijska ruta prema Evropi, s 32 posto svih ulazaka. Između 2018. i 2024. godine vlasti regiona evidentirale su više od 807.000 dolazaka.
U 2024. godini zabilježen je pad od 66 posto u odnosu na godinu ranije, dok je u 2025. godini zabilježen dodatni pad od 41 posto, s ukupno 28.584 dolaska u prvih deset mjeseci.
Najčešće zemlje porijekla migranata u 2025. godini su Egipat, Afganistan, Maroko, Turska i Sirija.
Poseban rast broja kineskih državljana
Iako je opći broj neregularnih migranata iz Azije u padu, izuzetak su državljani Narodne Republike Kine. Njihov broj je porastao za 36 posto – sa 421 u 2024. na 527 u 2025. godini.
Bosna i Hercegovina bilježi najveći broj kineskih državljana u neregularnim situacijama u regionu. Većina je evidentirana nakon readmisije ili protjerivanja, a značajan dio odbija boravak u privremenim prihvatnim centrima.
Među onima koji su privremeno boravili u centrima, prosječna starost iznosila je 33 godine, uz većinski udio muškaraca i prisustvo djece, uključujući i maloljetnike bez pratnje.
Legalni ulazak, problemi s boravkom
Služba za poslove sa strancima BiH navodi da dio kineskih državljana dolazi u BiH legalno, putem firmi koje ih zapošljavaju. Međutim, tokom inspekcija zabilježen je značajan broj osoba bez pravilno regulisanog boravka ili radne dozvole.
Tokom 2025. godine u BiH je zabilježeno više od 10.000 izraženih namjera za podnošenje zahtjeva za azil, dok se u privremenim prihvatnim centrima nalazi oko 900 osoba, najviše u Unsko-sanskom kantonu i Kantonu Sarajevo.
Krijumčarske mreže i kriminalne grupe
Granična policija BiH upozorava da u krijumčarenju kineskih državljana često učestvuju međunarodne kriminalne grupe, uz visok stepen organizacije i kombinovanje legalnih i ilegalnih metoda prelaska granica.
Zabilježeni su slučajevi krivotvorenih dokumenata, zloupotrebe bezviznog režima i korištenja digitalnih transakcija, uključujući tzv. hawala sistem, za plaćanje krijumčarskih usluga.
Pravna borba i međunarodna saradnja
Tužilaštvo BiH je tokom 2025. godine podiglo 39 optužnica za krijumčarenje ljudi, a u više od 95 posto slučajeva izrečene su osuđujuće presude. Veliki broj istraga realizovan je u saradnji s Hrvatskom, Srbijom, EUROPOL-om i EUROJUST-om.
IOM upozorava da su, uprkos padu ukupnih brojki, rizici za migrante i dalje visoki, posebno zbog pokušaja prelazaka rijeka i vodenih granica, koji često završavaju tragično.
Organizacija naglašava da je potrebno dodatno jačati regionalnu saradnju, upravljanje granicama i zaštitu ljudskih prava kako bi se spriječile nove tragedije i osigurala sigurnija i humanija migracijska politika na zapadnobalkanskoj ruti.
