Vojni analitičar Nedžad Ahatović reagovao je na izjave koje su se posljednjih dana pojavile u javnosti, a koje, kako navodi, iznose neutemeljene i opasne tvrdnje o ulozi Armije Republike Bosne i Hercegovine tokom rata, kao i o mogućim ishodima eventualnih budućih sukoba.
Prema Ahatovićevim riječima, takve izjave ne samo da vrijeđaju historijske činjenice, već i umanjuju doprinos Armije RBiH u borbi protiv Vojske Republike Srpske, posebno tokom ključnih operacija 1994. i 1995. godine.
Oslobađanje Kupresa kao historijski primjer
Ahatović podsjeća da je Kupres oslobođen u jesen 1994. godine prvenstveno djelovanjem 7. korpusa Armije RBiH, koji je, iako u izuzetno teškim uslovima i sa znatno slabijim naoružanjem, uspio slomiti odbranu VRS-a na tom području.
Kako ističe, tek nakon uspjeha Armije RBiH i slabljenja linija VRS-a, stvoreni su uslovi za uključivanje jedinica Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u završnoj fazi operacije poznate kao “Cincar”.
“Armija RBiH je, nakon oslobađanja dominantnih kota i potpunog vojnog sloma VRS-a na kupreškom ratištu, prepustila ulazak u grad Kupres jedinicama HVO-a, u duhu tadašnjih političkih i vojnih dogovora i kao znak zajedničke borbe protiv agresora”, navodi Ahatović.
Detalji vojne operacije
Prema njegovom opisu, borbena dejstva započela su 19. oktobra 1994. godine, kada su jedinice 7. korpusa ARBiH, uključujući 307. i 370. brigadu, uspješno razbile linije VRS-a na više pravaca. Tokom narednih dana, uprkos izuzetno lošim vremenskim uslovima, Armija RBiH je ovladala ključnim objektima na Kupreškoj visoravni i planini Stožer.
Zbog snažnog pritiska ARBiH, komanda VRS-a bila je prisiljena prebaciti dodatne snage ka Kupresu, čime su oslabljene njihove linije prema položajima HVO-a. U takvim okolnostima, 1. novembra 1994. godine u borbe se uključuju i jedinice HVO-a, koje ulaze u Kupres nakon što su snage ARBiH već ovladale gradskim okruženjem.
Zajednička operacija i rezultati
Operacija oslobađanja Kupresa okončana je 3. novembra 1994. godine, a smatra se prvom većom zajedničkom akcijom Armije RBiH i HVO-a nakon okončanja njihovog međusobnog sukoba ranije iste godine.
Prema dostupnim podacima:
- oslobođeno je oko 530 km² teritorije
- u operaciji je učestvovalo oko 5.600 pripadnika Armije RBiH
- poginuo je 41 pripadnik ARBiH, dok su 162 ranjena
- HVO je imao četiri poginula i 15 ranjenih boraca
Poruka javnosti
Ahatović poručuje da je odgovornost javnih aktera, posebno onih koji se pozivaju na ratno iskustvo, da govore na osnovu provjerenih historijskih činjenica, a ne da izjavama podstiču strah, nepovjerenje i nove podjele.
“Historija se ne smije koristiti za političke provokacije. Činjenice o ulozi Armije RBiH u odbrani i oslobađanju zemlje su jasne i dokumentovane”, zaključio je Ahatović.
