Od početka ove godine građane u Bosni i Hercegovini dočekale su znatno veće participacije za zdravstvene usluge. Cijena bolničkog dana povećana je sa dosadašnjih 9 KM na 25 KM, dok u univerzitetskim kliničkim centrima iznosi čak 30 KM, umjesto ranijih 11 KM.
Ko mora platiti boravak i usluge?
Iz Fondova zdravstvenog osiguranja (FZO) pojašnjavaju da se nove cijene odnose na osiguranike koji nisu oslobođeni plaćanja participacije u skladu sa važećim propisima.
Također, novina je da se od ove godine participacija naplaćuje i u službama hitne pomoći – ali samo u slučajevima kada pacijent nije hitan slučaj.
Kako se utvrđuje da li je stanje hitno?
U službama hitne pomoći, ljekari na osnovu simptoma i pregleda evidentiraju u informacionom sistemu (IZIS) da li se radi o hitnom stanju.
– Ako ljekar procijeni da stanje nije hitno, pacijent ima izbor: da se obrati porodičnom ljekaru ili da zdravstvenu uslugu ipak dobije u hitnoj službi, ali uz plaćanje participacije – navode iz FZO.
Koliko se plaćaju nehitne usluge?
Kao primjer, iz FZO navode vađenje krpelja, koje se ne smatra hitnim medicinskim stanjem.
U takvom slučaju, pacijent će platiti:
- 1,4 KM za trijažu
- 2,2 KM za samu zdravstvenu uslugu (vađenje krpelja)
Ukupna participacija iznosi 3,6 KM.
Cilj je spriječiti zloupotrebe
Iz FZO naglašavaju da se ovom mjerom želi spriječiti česta zloupotreba službi hitne medicinske pomoći, koje su namijenjene prvenstveno pacijentima u životno ugrožavajućim stanjima.
– Činjenica je da se hitnim službama često obraćaju građani koji nisu hitni slučajevi, čime se opterećuju resursi i usporava zbrinjavanje onih kojima je pomoć zaista neophodna – ističu iz FZO.
Hitni pacijenti i dalje ne plaćaju
Važno je naglasiti da se za stvarne hitne slučajeve ništa ne mijenja – pacijenti kojima je potrebna hitna medicinska pomoć i dalje ne plaćaju participaciju, kao ni do sada.
