Bosna i Hercegovina još uvijek nije dobila prvu tranšu sredstava iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, iako je pravo na isplatu stekla još krajem prošle godine. Razlog kašnjenja nije tehničke, već političke prirode, a ključni problem nalazi se u Vijeću ministara BiH.
Radi se o 60 miliona eura iz prve tranše, koja je trebala biti isplaćena kao početna podrška prije provođenja složenijih reformskih mjera. Međutim, sredstva su i dalje nedostupna jer BiH nije ispunila jedan od formalnih uslova – imenovanje državnog koordinatora za Plan rasta EU.
Ko blokira imenovanje koordinatora?
Iako je Reformska agenda BiH, dostavljena Evropskoj komisiji krajem septembra, prihvaćena bez primjedbi, proces dalje stoji. Prije potpisivanja i ratifikacije sporazuma o instrumentu i zajmu, država mora imenovati koordinatora, što je postalo predmet političkog neslaganja.
Ministri iz SNSD-a, Staša Košarac i Srđan Amidžić, insistiraju da upravo Amidžić preuzme ulogu koordinatora, navodeći da se radi o modelu koji se primjenjuje i u drugim državama regiona. Suprotan stav imaju ministri iz Trojke – Elmedin Konaković, Edin Forto i Zukan Helez – koji ističu da ne postoji jedinstvena praksa i da svaka država sama uređuje ovaj proces.
Treći politički blok u Vijeću ministara, HDZ BiH, zasad se nije jasno izjasnio, iako se u političkim krugovima nagađa da bi mogli podržati prijedlog SNSD-a.
Novac odobren, ali nedostupan
Zbog izostanka političkog dogovora, pitanje imenovanja koordinatora nije ni zvanično uvršteno na dnevni red sjednice Vijeća ministara, jer se procjenjuje da bi to moglo dodatno produbiti blokadu.
Tako Bosna i Hercegovina, uprkos ispunjenim početnim administrativnim uslovima, još nema pristup odobrenim sredstvima, dok istovremeno vrijeme za realizaciju reformi teče.
U riziku i dodatnih 850 miliona eura
Pored prve tranše, BiH u okviru Plana rasta može računati na još oko 850 miliona eura, ali samo ako u jasno definisanim rokovima provede niz reformi u oblastima javne uprave, energetike, tržišta rada i vladavine prava.
Rokovi se mogu produžiti najviše za godinu dana, ali bez funkcionalnog dogovora na državnom nivou i deblokade procesa u Vijeću ministara, ozbiljno je upitno hoće li Bosna i Hercegovina uspjeti iskoristiti ovaj finansijski paket u punom iznosu.
