Više udruženja koja okupljaju žrtve ratnih zločina podnijelo je zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka i razrješenje glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanka Kajganića, navodeći da je počinio teške povrede službene dužnosti.
U zahtjevu se ističe da je postupanje Tužilaštva BiH pod njegovim rukovodstvom dovelo do ozbiljnog narušavanja povjerenja javnosti u pravosudne institucije, kao i do povrede prava žrtava i njihovih porodica.
Navodi o opstrukciji i nesavjesnom radu
Udruženja navode da postoje kontinuirani propusti u radu Tužilaštva BiH, koji se, prema njihovim tvrdnjama, ogledaju u:
- selektivnoj primjeni zakona,
- izostanku reakcije u predmetima od visokog javnog interesa,
- nepostupanju u skladu s osnovnim principima odgovornosti i zakonitosti.
Prema njihovom mišljenju, ovakvo postupanje predstavlja nesavjesno obavljanje dužnosti.
Dugotrajna kašnjenja u predmetima ratnih zločina
Posebno se ukazuje na neopravdana kašnjenja u provođenju istražnih i predistražnih radnji u brojnim predmetima ratnih zločina i drugih krivičnih djela iz nadležnosti Tužilaštva BiH.
U zahtjevu se navodi da:
- istrage nisu pokretane blagovremeno,
- pojedini predmeti godinama ostaju u fazi predistražnih radnji bez jasnog obrazloženja,
- nije poštovan standard „razumnog roka“.
Udruženja smatraju da je takva praksa u suprotnosti s domaćim i međunarodnim pravnim standardima.
Izostanak optužnica za opsadu Sarajeva i druge ratne zločine
Kao posebno ozbiljan problem ističe se, kako navode, nepodizanje optužnica za opsadu Sarajeva, kao i izostanak procesuiranja drugih dokumentovanih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.
Prema navodima iz zahtjeva, ignorisani su postojeći dokazi, kao i domaće i međunarodne presude, što ima direktne posljedice po:
- prava žrtava i njihovih porodica,
- ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH,
- kredibilitet Tužilaštva BiH.
Povreda dostojanstva žrtava
Udruženja ističu da nepostupanje u predmetima ratnih zločina dodatno produbljuje retraumatizaciju žrtava i predstavlja povredu njihovog ljudskog dostojanstva, jer im se uskraćuje pravo na pravdu i institucionalnu zaštitu.
Postupanje u slučajevima negiranja ratnih zločina
U zahtjevu se problematizira i način na koji Tužilaštvo BiH postupa u slučajevima negiranja ratnih zločina, govora mržnje i glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca.
Kao ilustrativni primjeri navode se slučajevi:
- murala Ratka Mladića u Banjoj Luci,
- spomen-ploče na Vracama posvećene Ratku Mladiću,
za koje, kako tvrde, nisu otvorene istrage iako su postojali osnovi sumnje na kršenje krivičnih propisa, uključujući izazivanje međunacionalne mržnje i povredu zakona Bosne i Hercegovine.
Ko je podnio zahtjev?
Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka i smjenu Milanka Kajganića potpisala su sljedeća udruženja:
- Pokret „Majke enklava Srebrenica i Žepa“
- Udruženje „Žena Podrinja“
- Udruženje Majke Srebrenice
- Udruženje Žene Srebrenice
- Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995
- Unija civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo
- Unija civilnih žrtava rata Federacije BiH
- Udruženje porodica ubijenih žrtava na Uborku i Sutini
- Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija
- Udruženje žrtava i svjedoka genocida
Udruženja poručuju da će insistirati na institucionalnoj odgovornosti i zaštiti prava žrtava, uz zahtjev da se pravosudne institucije vrate dosljednoj primjeni zakona i međunarodnih standarda.
