Poljoprivredni sektor u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnim izazovima koji dovode u pitanje opstanak domaće proizvodnje hrane. Proizvođači mesa i mlijeka već mjesecima upozoravaju na rast troškova, pad otkupnih cijena i nekontrolisan uvoz, što direktno ugrožava njihovu održivost.
Mljekari i stočari navode da su prinuđeni smanjivati proizvodnju ili čak gasiti farme, jer trenutni uslovi poslovanja ne omogućavaju pokrivanje osnovnih troškova. Istovremeno, na tržište BiH stižu velike količine uvoznog mesa i mlijeka, što dodatno pritiska domaće proizvođače.
Prekomjeran uvoz i pad otkupnih cijena
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice, Savo Bakajlić, ističe da je nekontrolisan uvoz jedan od ključnih problema.
„Uvezene su velike količine mesa i mlijeka, a domaći proizvođači se pitaju kako da opstanu. Radimo, sijemo i proizvodimo, ali na kraju nemamo kome da prodamo. Ovakav sistem više nije održiv“, upozorava Bakajlić.
Otkupne cijene mlijeka su smanjene, dok su troškovi hrane za stoku, goriva i repromaterijala nastavili rasti. Zbog toga mnogi proizvođači rade s gubicima.
Smanjenje proizvodnje i neizvjesna proljetna sjetva
Zbog finansijskog pritiska, dio proizvođača već smanjuje obim rada kako bi ograničio gubitke.
„Što više proizvodimo, gubici su veći. Prisiljeni smo smanjivati proizvodnju, jer ovako više nema računice“, kaže proizvođač Radenko Arsenović.
Posebnu zabrinutost izaziva i predstojeća proljetna sjetva. Mnogi poljoprivrednici ističu da nemaju dovoljno sredstava za nabavku sjemena, đubriva i ostalog repromaterijala.
„Nisam obezbijedio gotovo ništa za sjetvu. Ovo bi mogla biti najteža proljetna sjetva koju pamtim“, rekao je proizvođač Goran Spasojević.
Neisplaćeni podsticaji dodatno otežavaju situaciju
Poljoprivrednici upozoravaju i na kašnjenje isplate podsticaja, koji su ključni za stabilnost sektora. Bez tih sredstava, mnogi proizvođači ne mogu planirati proizvodnju niti ulagati u razvoj.
„Kada mi dugujemo državi, sankcije stižu odmah. Kada država duguje nama, rješenja se stalno odgađaju“, ističe Bakajlić.
Upozorenje na dugoročne posljedice
Ako se trenutni trendovi nastave, proizvođači strahuju da bi Bosna i Hercegovina mogla postati gotovo u potpunosti zavisna od uvoza hrane. To bi, kako upozoravaju, imalo dugoročne posljedice po prehrambenu sigurnost i ruralni razvoj.
Poljoprivrednici pozivaju nadležne institucije na hitne mjere koje bi zaštitile domaću proizvodnju, osigurale fer tržišne uslove i omogućile održiv opstanak poljoprivrede u BiH.
