Bivši reis Mustafa Cerić reagovao je na izjave članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, saopćenje Međureligijskog vijeća BiH i odgovor Islamske zajednice u BiH, ocijenivši da se ideja Bosanske pravoslavne crkve pokušava predstaviti kao prijetnja kako bi se zatvorio prostor za javnu raspravu.
Cerić je naveo da označavanje ove ideje kao “udara”, “provokacije” ili napada na vjerske slobode nije zasnovano na argumentima, već predstavlja političko-propagandni pristup čiji je cilj zastrašivanje i gušenje dijaloga u javnom prostoru.
Prema njegovim riječima, u demokratskom društvu ideje se ne mogu unaprijed zabranjivati niti proglašavati opasnima samo zato što se ne uklapaju u aktuelne političke ili identitetske okvire.
Cerić smatra da su izjave Željke Cvijanović primjer politizacije vjerskih pitanja i podizanja etničko-vjerskih tenzija, te da niko nema pravo u ime države ili jednog naroda donositi konačne presude o temama koje se tiču identiteta, historije i slobode mišljenja.
Posebno je naglasio da se svaka rasprava o bosanskoj pravoslavnoj tradiciji ne može automatski tumačiti kao napad na Srpsku pravoslavnu crkvu.
„Vjera nije vlasništvo političkih struktura, niti identitet može biti monopol jedne institucije“, naveo je Cerić, dodajući da politizacija vjere predstavlja njenu zloupotrebu, a ne zaštitu.
Osvrćući se na ulogu Međureligijskog vijeća BiH, Cerić je istakao da bi njegova svrha trebala biti smirivanje tenzija i podsticanje međusobnog razumijevanja, a ne javno targetiranje pojedinaca ili ideja.
Kritikovao je i način komunikacije Islamske zajednice u BiH, navodeći da institucionalna odgovornost podrazumijeva jasna, potpisana i transparentna saopćenja, a ne nejasna obraćanja bez identifikacije odgovorne osobe.
Prema njegovom mišljenju, zabrinjava činjenica da su politički, vjerski i međureligijski akteri u ovom slučaju nastupili gotovo jedinstveno protiv same mogućnosti javne rasprave, bez otvorenog dijaloga i argumentacije.
Cerić naglašava da ideja autokefalne Bosanske pravoslavne crkve ne predstavlja prijetnju, već pitanje historijske svijesti, identiteta i prava na slobodno mišljenje.
„Ako je društvo zrelo, ono se ne boji ideja. Problem nije u ideji, već u strahu od slobodne rasprave“, poručio je.
Na kraju je pozvao sve relevantne aktere da se uzdrže od retorike zastrašivanja i stigmatizacije, te da se javni prostor vrati argumentima, činjenicama i otvorenom dijalogu.
