Povećanje plata direktorima javnih preduzeća u Republici Srpskoj ponovo je otvorilo pitanje odgovornosti, rezultata i načina upravljanja državnim firmama koje već godinama bilježe ozbiljne gubitke.
Iako su rekonstrukcija i ozdravljenje javnih preduzeća bili jedna od glavnih najava bivšeg premijera Radovana Viškovića, a potom i aktuelnog premijera Save Minića, prvi konkretan potez Vlade RS krajem 2025. godine izazvao je burne reakcije u javnosti.
Najave reformi, pa povećanje limita plata
Premijer Savo Minić je u decembru 2025. više puta isticao da nije zadovoljan stanjem u javnim preduzećima, posebno u „Elektroprivredi RS“, „Željeznicama“, „Šumama Srpske“ i „Poštama“.
Iako se očekivalo uvođenje strožih mjera, odgovornosti i eventualnih sankcija, Vlada RS je 28. decembra 2025. donijela odluku kojom se povećava maksimalni iznos plata rukovodilaca javnih preduzeća.
Prema toj odluci:
- maksimalna plata direktora povećana je sa 3.000 na 3.500 KM
- plata izvršnih direktora povećana je sa 2.500 na 3.000 KM
Odluka je izmjena zaključka iz 2011. godine, a objavio ju je portal Capital.
Javna preduzeća u dugovima, rukovodioci nagrađeni?
Ova mjera posebno je izazvala negodovanje jer većina najvećih javnih preduzeća u RS posluje s velikim gubicima koji se mjere stotinama miliona maraka. Uz to, na čelu brojnih firmi nalaze se aktivni političari – narodni poslanici i odbornici – čija ukupna mjesečna primanja često prelaze 5.000 KM.
Za mnoge građane, poruka ovakve odluke je problematična: dok se govori o reformama, direktorima se omogućava veća plata bez vidljivih poslovnih rezultata.
Minić: Plate nisu povećane, samo je promijenjen limit
Premijer Savo Minić tvrdi da Vlada nije direktno povećala plate.
„Nismo povećali plate, već samo limit. To ne znači da će plate automatski rasti, već da postoji mogućnost, u skladu s mogućnostima preduzeća“, poručio je Minić.
Stručnjaci: Plata da, ali uz rezultate
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da povećanje plata samo po sebi nije sporno, ali isključivo ako je vezano za poslovne rezultate.
„Problem javnih preduzeća je političko upravljanje. Direktori su često pod partijskim pritiskom i nemaju stvarnu slobodu odlučivanja. Ako želimo profesionalni menadžment, onda moramo imati i profesionalne plate, ali i jasnu odgovornost“, ističe Pavlović.
On dodaje da operativno upravljanje moraju voditi stručnjaci, a ne partije, te da veće plate imaju smisla samo ako preduzeća ostvaruju dobit.
SNSD: 3.500 KM danas nije visoka plata
Predsjednik Kluba poslanika SNSD-a Srđan Mazalica smatra da povećanje limita ne znači automatsko povećanje plata i da je iznos od 3.500 KM danas realan.
„Limit iz 2011. godine bio je visok tada, ali danas više nije. Prosječna plata u RS je od 2018. porasla oko 80 posto. Ovim iznosom teško je privući kvalitetan menadžment“, kaže Mazalica.
Prijedlog: Plate vezati za minimalac i rezultate
Novinar Darko Momić smatra da je stari limit iz 2011. bio populistički i dugoročno neodrživ, ali da ni sadašnja odluka nije sistemsko rješenje.
„Plate direktora treba vezati za minimalnu platu, recimo u omjeru tri prema jedan, uz obavezne menadžerske bonuse koji zavise od poslovnih rezultata. Ako firma pravi višemilionsku dobit, direktor treba biti nagrađen. Ako pravi gubitke – odgovarati“, navodi Momić.
On dodaje da je nerealno očekivati da neko upravlja složenim sistemima poput „Elektroprivrede RS“ ili „Šuma Srpske“ za iznos koji danas mogu zaraditi i pojedini zanatlije.
Ključno pitanje ostaje isto
Iako je povećanje limita plata izazvalo snažne reakcije, suštinsko pitanje i dalje ostaje bez odgovora:
da li će veće plate direktorima konačno donijeti bolje upravljanje, manje gubitke i odgovornost – ili je riječ samo o još jednoj odluci bez stvarnih reformi?
