Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s ozbiljnim problemom raširene korupcije, što potvrđuju i međunarodni pokazatelji. Prema Indeksu percepcije korupcije, BiH se nalazi među najlošije rangiranim zemljama u Evropi, a borba protiv ove pojave ostaje jedan od ključnih izazova za domaće institucije.
Jedan od značajnijih poteza vlasti u Federaciji BiH u protekloj godini bila je funkcionalna uspostava Posebnog odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (POSKOK). Javnost s velikom pažnjom prati prve istrage ovog tijela, uz ključno pitanje: hoće li obećanja da „nema privilegovanih“ zaista biti ispunjena?
Sistem sporo reaguje, korupcija opstaje
Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Eldan Mujanović upozorava da borba protiv korupcije u BiH mora biti sistemska, jer brojne strategije i mjere u praksi daju slabe rezultate.
„Svakodnevno svjedočimo očiglednim sukobima interesa nosilaca političkih funkcija, koji su povezani s ekonomskim i finansijskim centrima moći, često i kroz poslovanje članova porodice“, ističe Mujanović.
Zbog zakonodavnih praznina i neefikasne primjene postojećih propisa, procesuiranje korupcije je sporo, a mnogi predmeti godinama čekaju sudski epilog.
Transparency International: Bez reformi nema rezultata
Iz Transparency Internationala BiH naglašavaju da problem nije samo u pravosuđu, već u cijelom sistemu.
„Neophodne su reforme javnih nabavki, koncesija, sukoba interesa i zaštite prijavilaca korupcije. Posebno je problematična situacija u Federaciji BiH, gdje se ne primjenjuje zakon o sukobu interesa, što ima ozbiljne posljedice“, upozorava Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću TI BiH.
POSKOK preopterećen već na početku rada
POSKOK je preuzeo 731 predmet iz kantonalnih tužilaštava, od čega čak 449 iz Tužilaštva Kantona Sarajevo. Iako je cilj bio ubrzati procese i ojačati borbu protiv korupcije, stručnjaci upozoravaju na ozbiljne probleme u startu.
Sigurnosni stručnjak Sandi Dizdarević smatra da je riječ o pogrešnom koraku.
„Šest tužilaca je od samog početka preopterećeno. Uz stare, prioritetne predmete zbog zastare, dolazi i veliki broj novih prijava, jer građani sada sve prijavljuju POSKOK-u. To pokazuje nemoć države da se na objektivan način nosi s korupcijom“, ocjenjuje Dizdarević.
Institucije na ispitu
Iz POSKOK-a navode da zbog zaštite istraga ne mogu objavljivati spisak preuzetih predmeta, ali činjenica je da se dio njih već duže vrijeme nalazi u fazi istrage.
Bivši ministar unutrašnjih poslova KS Nermin Pećanac upozorava da se problemi ne mogu rješavati improvizacijama.
„Rupe u zakonima koje idu u korist kriminalu ne mogu se popunjavati nestručnim rješenjima. Potrebni su ljudi iz struke kako bi se skratili procesi i efikasno borilo protiv institucionalnog kriminala. Tek nakon toga zakonodavna vlast treba dati završnu riječ“, poručuje Pećanac.
Hoće li predmeti zastarjeti?
Dok se u ladicama nalaze stotine predmeta i optužnica, ključno pitanje ostaje otvoreno: hoće li institucije konačno provesti pravdu ili će još jedan talas slučajeva završiti u zastari?
POSKOK je zamišljen kao snažan odgovor države na organizirani kriminal i korupciju, ali njegov stvarni učinak tek će pokazati da li su institucije Bosne i Hercegovine spremne suočiti se s problemom koji godinama podriva povjerenje građana.
