Iako je zvanična inflacija u Bosni i Hercegovini krajem prošle godine iznosila 4,4 posto, stvarni udar na životni standard građana bio je znatno veći nego što to pokazuju statistički podaci. Rast cijena najviše je pogodio osnovne životne potrebe, dok plate i penzije nisu pratile tempo poskupljenja.
Hrana, stanovanje i ugostiteljstvo najskuplji teret za građane
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najveći rast cijena zabilježen je u sektorima hrane, stanovanja i ugostiteljstva – upravo onim kategorijama koje zauzimaju najveći dio kućnih budžeta. Građani i ekonomski analitičari upozoravaju da je tokom 2025. godine realna inflacija bila znatno viša, posebno kada je riječ o prehrambenim proizvodima.
Sve češće se čuje da se kupuje „na grame“, da se odriče proizvoda koji su nekada bili standardni dio potrošačke korpe, te da dnevnice i plate više ne mogu pokriti osnovne potrebe.
Lanac poskupljenja bez kontrole
Dodatni talas poskupljenja uslijedio je nakon povećanja cijena električne energije početkom prošle godine u Republici Srpskoj, što je izazvalo lančanu reakciju rasta cijena gotovo svih roba i usluga u oba entiteta. Građani navode da su cijene rasle iz sedmice u sedmicu, često bez jasnog opravdanja i uz slabu tržišnu kontrolu.
Uslijed toga, pojavili su se i pozivi na bojkot kupovine u marketima, ugostiteljskim objektima i na benzinskim pumpama, ali ti pokušaji nisu donijeli dugoročne rezultate.
Hljeb skuplji za 117 posto, plata sve „lakša“
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da su pojedini proizvodi doživjeli drastična poskupljenja. Kao primjer navodi hljeb, čija je cijena, prema njegovim riječima, porasla za čak 117 posto.
U poređenju s 2021. godinom, kada se za prosječnu platu moglo kupiti više od 1.000 hljebova, danas se može kupiti tek nešto više od 700. Poskupljenja su zahvatila i kifle, peciva, meso i osnovne prehrambene namirnice, zbog čega potrošači sve češće biraju jeftinije proizvode ili smanjuju količine.
Najugroženiji penzioneri, minimalci i hronični bolesnici
Posebno težak udar osjetili su penzioneri, građani s minimalnim primanjima i onkološki pacijenti. Cijene lijekova u apotekama za mnoge su postale neizdržive, a dio terapija koje su ranije bile pokrivene zdravstvenim osiguranjem građani sada moraju plaćati iz vlastitog džepa.
Uz lijekove, dodatno su porasli i troškovi režija, ogrjeva i električne energije, što je zimske mjesece učinilo posebno teškim.
Viši računi za struju i skuplji ogrjev
U Federaciji BiH od septembra su povećane cijene električne energije za domaćinstva, uz uvođenje novih blok tarifa. U Republici Srpskoj, zbog rasta mrežarine, građani od februara očekuju još veće račune.
Prema dostupnim podacima, cijene ogrjeva porasle su za oko 25 posto, što je dodatno opteretilo kućne budžete u zimskom periodu.
Dvije prosječne plate za osnovne troškove
Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu krajem 2025. godine iznosila je 3.355 KM. To znači da su za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova potrebne najmanje dvije prosječne plate.
Za građane s minimalnim primanjima i penzionere, prošla godina svela se na puko preživljavanje, dok je za dio njih jedini izlaz bio obrok u javnim kuhinjama. Inflacija je tako, uprkos umjerenim zvaničnim brojkama, ostavila dubok i trajan trag u svakodnevnom životu većine građana Bosne i Hercegovine.
