Američki Senat razmatra prijedlog zakona koji bi mogao imati ozbiljne posljedice za zemlje koje nastave kupovati ruske energente, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Riječ je o dokumentu pod nazivom „Zakon o sankcionisanju Rusije iz 2025. godine“, koji predviđa uvođenje carina od najmanje 500 posto na robu i usluge iz tih država prilikom uvoza u Sjedinjene Američke Države.
Cilj zakona je, kako se navodi, potpuno smanjenje prihoda kojima se finansira ruska državna politika i vojni sektor, te dodatni pritisak na Moskvu u vezi s ratom u Ukrajini.
Carine od 500 posto za države koje kupuju ruske energente
Ključna odredba zakona odnosi se na treće zemlje koje „svjesno kupuju, prodaju, snabdijevaju ili prenose“ rusku naftu, prirodni gas, uranijum ili petrohemijske proizvode. Za takve države predviđena je carinska stopa od najmanje 500 posto ad valorem, što znači da bi roba vrijedna 100 dolara, nakon carine, koštala najmanje 600 dolara.
Iako Bosna i Hercegovina i Srbija nisu imenovane u tekstu zakona, obje zemlje bi se mogle naći na udaru mjera, s obzirom na to da i dalje uvoze ruski prirodni gas.
Srbija i BiH visoko zavisne od ruskog gasa
Srbija je gotovo u potpunosti zavisna od ruskog gasa i godišnje uvozi oko tri milijarde kubnih metara. Krajem prošle godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopćio je da je gasni aranžman s Rusijom produžen do marta ove godine. Ni Bosna i Hercegovina, uprkos najavama, nije značajnije diversifikovala izvore snabdijevanja energentima.
Trump podržao zakon, glasanje uskoro
Američki senator Lindsey Graham saopćio je da je nakon sastanka s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom dobio podršku za ovaj dvostranački zakon, koji je pripreman zajedno sa senatorom Richardom Blumenthalom.
Graham je naveo da će zakon omogućiti predsjedniku SAD-a da sankcioniše zemlje koje kupovinom jeftinih ruskih energenata, kako tvrdi, finansiraju rat u Ukrajini. Posebno je spomenuo države poput Kine, Indije i Brazila, ali zakon se odnosi na sve zemlje bez izuzetaka.
Prema njegovim najavama, glasanje u Senatu moglo bi se održati već početkom naredne sedmice.
Mogući izuzeci i dodatne sankcije
Prijedlog zakona ostavlja mogućnost da predsjednik SAD-a privremeno odgodi primjenu carina na period do 180 dana, ukoliko procijeni da je to u interesu nacionalne sigurnosti SAD-a.
Osim carina, zakon predviđa i dodatne sankcije, uključujući:
- blokadu imovine i finansijskih transakcija sankcionisanih subjekata,
- sankcije za strane kompanije i pojedince koji pomažu proizvodnju ruske nafte i gasa,
- pritisak na međunarodne finansijske sisteme da prekinu saradnju s ruskim bankama.
Ako zakon bude usvojen, mogao bi značajno promijeniti energetske i trgovinske odnose niza država, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana.
