Predsjednik Udruženja malih i srednjih privrednika Federacije Bosne i Hercegovine Benjamin Hekić iznio je zabrinjavajuće podatke o kretanjima na tržištu rada u FBiH, upozoravajući na negativan trend zaposlenosti nakon višegodišnjeg rasta.
Prema njegovim navodima, broj zaposlenih u Federaciji BiH u odnosu na novembar 2025. godine manji je za oko 1.200 osoba, dok je u poređenju s decembrom 2024. godine zabilježen pad od ukupno 6.043 zaposlenih.
Hekić ističe da ovakvi pokazatelji ukazuju na ozbiljne izazove s kojima se suočava privreda Federacije BiH, te smatra da aktuelne ekonomske politike ne daju očekivane rezultate.
Višegodišnji rast prekinut 2025. godine
Podsjećajući na ranije periode, Hekić navodi da je FBiH nakon pandemije bilježila kontinuiran rast zaposlenosti:
- godina: +12.541 zaposlenih
- godina: +5.278
- godina: +6.033
- 2024 godina: +7.107
Međutim, tokom 2025. godine dolazi do preokreta i smanjenja broja zaposlenih, čime je prekinut višegodišnji pozitivan trend.
Veliki broj radno sposobnih van tržišta rada
Prema podacima na koje se Hekić poziva, gotovo 50 posto radno sposobnog stanovništva u Federaciji BiH trenutno nije ekonomski aktivno. Dio ove populacije, kako navodi, zaposlen je u sivoj ekonomiji, dok se značajan broj oslanja na socijalna davanja.
Posebno je upozorio na strukturu budžeta FBiH, koji, prema njegovoj ocjeni, ima izražen socijalni karakter, uz rast javne potrošnje i ograničene prihode iz realnog sektora.
Odnos javnog i privatnog sektora
Hekić navodi da u Federaciji BiH oko 173.000 ljudi radi u javnom sektoru, dok je dodatnih približno 50.000 zaposleno u javnim i polujavnim preduzećima. Time se, prema njegovim riječima, dolazi do gotovo izjednačenog odnosa zaposlenih u privatnom i javnom sektoru, što dugoročno može predstavljati opterećenje za privredu.
Ističe da zaposleni u privatnom sektoru snose najveći teret poreza i doprinosa, dok je produktivnost, kako tvrdi, pod pritiskom.
Prijedlozi za poboljšanje stanja
Kao moguća rješenja, Hekić predlaže:
- racionalizaciju javne administracije,
- smanjenje poreza i doprinosa na rad,
- poticanje zapošljavanja u realnom sektoru,
- smanjenje sive ekonomije,
- jačanje poduzetništva i investicija.
Upozorava da bi nastavak negativnih trendova mogao dodatno narušiti odnos između broja zaposlenih i korisnika javnih sredstava.
Na kraju poručuje da su strukturne reforme i stabilno poslovno okruženje ključni faktori za dugoročno očuvanje zaposlenosti i ekonomske stabilnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine.
