Bosna i Hercegovina se ponovo suočava s ozbiljnim izazovima u oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, a ključni problem ostaju dugotrajne političke blokade koje onemogućavaju ispunjavanje međunarodnih obaveza, upozoravaju stručnjaci i nadležne institucije.
Još od 2020. godine, kada je BiH ocijenjena kao zemlja s povećanim finansijskim rizikom, napredak u provođenju preporuka Moneyvala ostao je ograničen. Tada je definisano više od 70 konkretnih mjera koje je potrebno provesti kroz zakonske izmjene i institucionalna rješenja, ali veliki dio tih obaveza do danas nije realizovan.
Ključni rok ističe u februaru
Jedan od najvažnijih zadataka koji BiH mora ispuniti jeste donošenje državnog zakona o upravljanju nelegalno stečenom imovinom, čiji rok ističe u februaru. Trenutno, kako upozoravaju iz Suda Bosne i Hercegovine, postoji pravni vakuum jer nije jasno definisano ko upravlja imovinom oduzetom pravosnažnim sudskim presudama.
Iz Suda BiH pojašnjavaju da se oduzeta imovina trenutno čuva putem institucija koje su je zaplijenile, a nakon pravosnažnosti presuda najčešće se prodaje putem sudskih naloga ili povjerava drugim državnim organima, što u praksi stvara brojne nejasnoće i neefikasnosti.
Stručnjaci upozoravaju na gubitak vrijednosti imovine
Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Eldan Mujanović ističe da se značajan dio oduzete imovine u praksi gubi ili propada.
„Ako se radi o novcu, on se uplaćuje u budžet institucija BiH, ali nezvanični podaci govore da se uspije sačuvati tek mali procenat stvarne vrijednosti. Veliki dio imovine propada, što dodatno potvrđuje potrebu za jasnim i funkcionalnim sistemom upravljanja“, naglašava Mujanović.
Političke nesuglasice i dalje koče zakon
Radna grupa zadužena za izradu nacrta zakona održala je devet sastanaka, ali rješenje još nije postignuto. Ministar pravde BiH Davor Bunoza priznaje da su političke blokade stalna prepreka.
„Nažalost, u Bosni i Hercegovini se često dešava da se zakon pripremi, ali da nekoliko članova dovede do zastoja. Nastojimo pronaći kompromis i nadam se da ćemo do februara uspjeti usvojiti zakon“, izjavio je Bunoza.
Jedno od spornih pitanja ostaje vlasništvo nad trajno oduzetom imovinom. Direktor Agencije za upravljanje oduzetom imovinom FBiH Emir Bašić smatra da je državno vlasništvo već jasno definisano važećim propisima.
S druge strane, iz Republike Srpske dolazi stav da bi oduzeta imovina trebala pripadati entitetima i Brčko distriktu, uz obrazloženje da preporuke Moneyvala ne zahtijevaju nužno osnivanje nove državne agencije.
Rizik od novih međunarodnih sankcija
Pored zakona o upravljanju oduzetom imovinom, BiH još uvijek nije uspostavila ni registar stvarnih vlasnika kompanija, što je jedna od ključnih obaveza u borbi protiv finansijskog kriminala. Upravo ti nedostaci bit će predmet nove evaluacije Moneyvala.
Stručnjaci upozoravaju da bi negativna ocjena mogla ponovo svrstati BiH među zemlje s povećanim finansijskim rizikom, što bi dodatno obeshrabrilo strane investicije i otežalo pristup međunarodnim finansijskim tokovima.
