2026. godina kao test fiskalnih reformi u Federaciji BiH
Ulazak u 2026. godinu pred poslodavce i privrednike u Federaciji Bosne i Hercegovine dolazi uz isto pitanje koje se ponavlja već godinama – hoće li konačno doći do stvarnog fiskalnog rasterećenja ili će reformske najave ponovo ostati bez konkretne primjene.
Iako iz Vlade FBiH već duže vrijeme stižu poruke o potrebi jačanja konkurentnosti domaće privrede i smanjenja troškova rada, efekti tih politika na terenu i dalje su ograničeni.
Visoki doprinosi i dalje najveći teret
Jedan od ključnih problema na koji poslodavci kontinuirano ukazuju jeste visoko opterećenje plata doprinosima. Ukupna davanja na rad u Federaciji BiH i dalje prelaze 70 posto bruto iznosa, što domaće tržište rada čini manje konkurentnim u odnosu na zemlje regiona.
Privrednici upozoravaju da ovakav sistem podstiče sivu ekonomiju, isplate dijela plata izvan zvaničnih tokova te odlazak kompanija i radne snage u povoljnija poreska okruženja.
Najave reformi bez jasnog roka
Iz Vlade Federacije BiH najavljivano je da bi fiskalne reforme mogle biti jedan od prioriteta u 2026. godini, kroz postepeno smanjenje doprinosa, redefinisanje poreskog sistema i jačanje kontrole naplate. Ipak, do sada nije predstavljen jasan plan, vremenski okvir niti konkretan model provođenja tih mjera.
Upravo nedostatak preciznih rokova i rješenja kod poslodavaca stvara dodatnu dozu nepovjerenja i opreza pri planiranju investicija i zapošljavanja.
Povećanja plata bez rasterećenja – dodatni pritisak
Dodatni izazov za privredu predstavlja praksa povećanja minimalne plate i drugih primanja bez istovremenog smanjenja fiskalnih nameta. Iako su takve odluke socijalno značajne, za mala i srednja preduzeća, posebno u sektorima s niskim profitnim maržama, one često znače dodatni finansijski pritisak.
Poslodavci upozoravaju da bez kompenzacijskih mjera povećani troškovi rada mogu rezultirati smanjenjem broja zaposlenih ili rastom cijena proizvoda i usluga.
Očekivanja od 2026. godine
U javnosti se povremeno spominju mogući modeli reformi, poput smanjenja doprinosa uz snažniju borbu protiv sive ekonomije, digitalizaciju poreskog sistema i strožiju kontrolu isplate plata. Međutim, ostaje neizvjesno hoće li 2026. godina donijeti stvarni zaokret ili nastavak politike postepenog odgađanja.
Za poslodavce i privredu u cjelini, naredna godina mogla bi biti ključni pokazatelj spremnosti vlasti da provede ozbiljne i dugoročne fiskalne reforme.
