Povećanje osnovice za obračun plata u Federaciji Bosne i Hercegovine od januara 2026. godine imat će različite finansijske efekte za zaposlene, zavisno od radnog mjesta i koeficijenta obračuna.
Vlada Federacije BiH potpisala je novi sporazum sa Savezom samostalnih sindikata BiH kojim se osnovica za obračun plata povećava sa 480 na 540 KM. Ova mjera obuhvata javni sektor, ali se reflektuje i na plate izabranih zvaničnika.
Za više od 220.000 radnika koji primaju minimalnu ili tek nešto višu platu, povećanje osnovice znači rast primanja od približno 27 KM mjesečno. Iz vlasti navode da je riječ o nastavku politike postepenog rasta plata i očuvanja fiskalne stabilnosti.
Istovremeno, isti rast osnovice dovodi do znatno većeg nominalnog povećanja plata kod izabranih zvaničnika i nosilaca najviših funkcija, zbog znatno viših koeficijenata.
Prema dostupnim podacima, premijer Federacije BiH će, na osnovu nove osnovice, imati povećanje plate od oko 588 KM, čime njegova osnovna plata iznosi približno 5.292 KM, bez dodataka. Ministrima u Vladi FBiH plate će porasti za oko 540 KM, te će osnovna primanja iznositi oko 4.860 KM.
Plate parlamentarnih zastupnika rastu za oko 468 KM, dok će osnovna plata predsjednice Federacije BiH iznositi oko 4.800 KM, a potpredsjednika oko 4.700 KM, također bez dodataka na minuli rad i druge naknade.
Ovakav raspored povećanja izazvao je različite reakcije u javnosti i sindikalnim krugovima. Kritičari ukazuju na činjenicu da, iako je povećanje osnovice linearno, efekti nisu jednaki, jer visoki koeficijenti rezultiraju znatno većim rastom primanja kod političkih funkcionera nego kod radnika s najnižim platama.
Sindikati ističu da bi, u uslovima rasta troškova života i ekonomske neizvjesnosti, bilo poželjno razmotriti dodatne mjere koje bi se direktnije odnosile na poboljšanje standarda radnika s najnižim primanjima.
Iz Vlade FBiH, s druge strane, poručuju da je povećanje osnovice dio šireg fiskalnog okvira i da se plate obračunavaju u skladu s važećim zakonima i koeficijentima, te da svaka promjena sistema zahtijeva zakonske izmjene i širi društveni konsenzus.
