Bosna i Hercegovina je u prvih 11 mjeseci ove godine iz evropskih zemalja uvezla čak 70,5 miliona kilograma mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ukupne vrijednosti gotovo 562,4 miliona KM, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.
U poređenju s 2020. godinom, količinski uvoz mesa veći je za 13,7 miliona kilograma, dok je vrijednost uvoza porasla za skoro 300 miliona KM, što dodatno povećava zavisnost domaćeg tržišta od uvoznih proizvoda.
Domaći proizvođači upozoravaju: Uvoz guši domaću poljoprivredu
Domaći farmeri i proizvođači godinama upozoravaju da prekomjeran uvoz mesa ozbiljno narušava tržište i ugrožava opstanak domaće stočarske proizvodnje. Međutim, kako ističu, sve veći problem predstavlja i kvalitet mesa koje se uvozi.
Posebno se, navode proizvođači, radi o mesu koje je zamrznuto duže od šest mjeseci, a koje se u pojedinim zemljama Evropske unije često ne koristi za ljudsku ishranu.
Upozorenja iz sektora stočarstva
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske Mišo Maljčić ranije je upozorio da Bosna i Hercegovina postaje tržište za meso koje se u EU teško ili nikako ne može prodati.
„U BiH se koristi meso zamrznuto i do godinu dana. Takvo meso se često ‘osvježava’ aditivima i fosfatima, koji mogu biti štetni po zdravlje ljudi. Meso koje je dugo zamrznuto nakon odmrzavanja ima miris hladnjače, jer poprimi miris dugog skladištenja. U Evropi se takvo meso često koristi za ishranu kućnih ljubimaca“, rekao je Maljčić.
Zaštitne mjere nikada nisu uvedene
Uprkos višegodišnjim zahtjevima domaćih farmera da se uvedu zaštitne mjere, poput:
- carina od 10 posto na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso,
- dodatnih taksi po kilogramu uvoznog mesa,
nijedna od tih mjera do danas nije implementirana.
Slična upozorenja i za uvoz piletine
Na problem kvaliteta uvozne piletine više puta su upozoravali i domaći živinari. Kako navode, u BiH se često uvozi smrznuto pileće meso nepoznate starosti, koje se potom odmrzava i prodaje kao svježe ili koristi u ugostiteljstvu.
Na ovu praksu nedavno je ukazala i ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović, koja ima dugogodišnje iskustvo u industriji prerade mesa.
„Kada se mljeveno pileće meso doveze iz inostranstva, ono dolazi u zamrznutim pločama. Dešava se da izgleda potpuno tamno, a zatim se, uz određene dodatke, nakon odmrzavanja vizuelno promijeni. Potrošači često nisu svjesni šta zapravo kupuju“, izjavila je Vidović.
Rastuća zavisnost od uvoza
Stručnjaci upozoravaju da bez jasne strategije zaštite domaće proizvodnje i strožije kontrole kvaliteta, Bosna i Hercegovina rizikuje da postane trajno zavisna od uvoza mesa, uz istovremeno gašenje domaćih farmi i prerađivača.
