Ustavni sud BiH proglasio termin “zajedničke institucije” neustavnim: pravne i političke posljedice
Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je ključnu odluku kojom je utvrdio da je termin “zajedničke institucije” neustavan i da se ispravno mora koristiti isključivo izraz “institucije Bosne i Hercegovine”. Sud je potvrdio da dodavanje pridjeva koji sugeriše konfederalni karakter države nije u skladu s Ustavom BiH.
Odluka se odnosi na predmet iz 2023. godine u kojem su osporene odredbe Zakona o zastavi BiH, jer su sadržavale sporne formulacije poput “zajedničke institucije ili institucije kojima upravljaju zajedničke institucije…”. Ustavni sud zaključio je da su takve formulacije u suprotnosti s članom I/2. i članom III/1. Ustava države.
Zašto je termin neustavan? Stav Ustavnog suda
Prema obrazloženju Ustavnog suda, ustavni poredak predviđa postojanje samo institucija Bosne i Hercegovine, bez dodatnih kvalifikacija. Upotreba termina “zajedničke institucije” mijenja ustavnu namjeru i može sugerisati da BiH ima karakter državne zajednice ili konfederacije, što je suprotno osnovnim odredbama Dejtonskog sporazuma.
Politički otpor i ignorisanje odluke Ustavnog suda
Uprkos jasno definisanoj odluci, predstavnici vlasti i opozicije iz Republike Srpske nastavljaju koristiti termin koji je Sud proglasio neustavnim. Najnoviji primjer je izjava članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koja je ponovo zanemarila odluku Suda.
Cvijanović je izjavila:
“Bošnjački kadar u zajedničkim institucijama ponovo blokira povezivanje i razvoj. Sarajevo nastavlja da drži BiH u ekonomskoj i infrastrukturnoj izolaciji. Sjećamo se koliko dugo su sprečavali puštanje u rad mosta Bratoljub koji nas povezuje sa Srbijom.”
Također je navela da problemi postoje i kod “zajedničkih energetskih i infrastrukturnih projekata”, optužujući određene aktere za blokade:
“Neka izađu i objasne svojim privrednicima, prevoznicima i građanima zbog čega i u čijem interesu to rade. U interesu ljudi i privrede, sasvim sigurno ne.”
Stručnjaci upozoravaju: Ignorisanje odluka Suda vodi u ustavnu krizu
Profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić ističe da institucije imaju obavezu reagovati i da situacija zahtijeva angažman visokog predstavnika:
“Na potezu treba da bude visoki predstavnik jer ovakav vokabular nije u skladu sa mirovnim sporazumom. S druge strane, ima posla i za tužilaštvo jer neprovođenje odluka Ustavnog suda je krivično djelo.”
Profesor Davor Trlin naglašava da kršenje odluka Ustavnog suda nije samo političko pitanje, već ozbiljno pravno ugrožavanje ustavnog poretka:
“Nepoštovanje obvezujućih odluka Ustavnog suda BiH nije politički nesporazum, već direktno kršenje članova III/3(b) i VI.4. Ustava i ugrožavanje ustavnog poretka države.”
Trlin podsjeća da se termin “zajedničke institucije” već godinama koristi s ciljem slabljenja državne strukture i nametanja konfederalnog narativa, iako su ga Sudske odluke — uključujući U-23/22 i U-8/25 — jasno proglasile neustavnim.
Moguće posljedice ignorisanja odluka Ustavnog suda
Prema mišljenju stručnjaka, kontinuirano korištenje neustavnog termina može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući:
- automatsko ukidanje neustavnih akata,
- krivičnu odgovornost prema članu 239. Krivičnog zakona BiH,
- moguće reakcije međunarodne zajednice, uključujući intervenciju visokog predstavnika.
Trlin upozorava da takvo ponašanje stvara novu ustavnu krizu i može dovesti zemlju u stanje institucionalnog vakuuma.
“Pravna država ne može funkcionirati selektivnim poštovanjem zakona – ili je poštujemo svi ili je nema niko.”
Šta slijedi? Očekuje se reakcija Tužilaštva BiH i međunarodnih institucija
Stručnjaci naglašavaju da će dalji razvoj situacije zavisiti od toga kako će reagovati Tužilaštvo BiH, ali i međunarodne institucije poput OHR-a i PIC-a. Republika Srpska, iako ima široke nadležnosti unutar Dejtonskog sporazuma, nema pravo mijenjati ustavni karakter države niti odbijati provođenje konačnih odluka najvišeg sudskog organa.
