Ustavni sud BiH: Schmidtove odluke krše ljudska prava – „Ostali“ diskriminisani pri izboru predsjednika FBiH
Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku u predmetu “Zuhrić i ostali”, kojom je utvrdio da odluke koje je 2. oktobra 2022. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt krše Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, jer ne omogućavaju pripadnicima Ostalih kandidaturu za (pot)predsjednika Federacije BiH, niti učešće u izbornom procesu.
Sud je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH i Parlamentu FBiH da preduzmu mjere kako bi se uklonila ova diskriminacija.
Odluka Ustavnog suda BiH
Ustavni sud je odlučivao po apelacijama Albina Zuhrića, Sandre Imširović, Senite Handukić i Zlatana Begića, te zaključio da je došlo do povrede člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.
Naime, troje apelanata – Zuhrić, Imširović i Handukić – onemogućeno je da kao delegati Kluba Ostalih u Domu naroda FBiH predlože kandidate za funkcije predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Zlatanu Begiću, koji se izjasnio kao pripadnik Ostalih, uskraćeno je pravo na kandidaturu.
Sud: Diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti
Sud je podsjetio na raniju presudu u predmetu „Komšić“ (U-14/12) iz 2015. godine, kojom je već utvrđeno da je izborni model FBiH u suprotnosti s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, jer omogućava kandidaturu isključivo konstitutivnim narodima.
U novoj odluci Sud je ponovio da različit tretman građana na osnovu etničke pripadnosti nema objektivno ni razumno opravdanje, čime se potvrđuje povreda prava na nediskriminaciju.
Schmidt propustio da ispravi nejednakost
U obrazloženju se navodi da je visoki predstavnik Christian Schmidt prilikom izmjena ustavnih i zakonskih odredbi 2022. godine propustio priliku da ukine postojeću diskriminaciju, iako je bio svjestan ranijih presuda Ustavnog suda.
Umjesto da ukloni nejednakost, on je, navodi Sud, prenio diskriminaciju u nove odredbe, čime je dodatno učvrstio neravnopravnost između konstitutivnih naroda i Ostalih.
Izdvojeno mišljenje sudija
Sudije Valerija Galić i Marin Vukoja nisu podržali odluku većine, smatrajući da Sud nije trebao ponovo odlučivati o pitanju već riješenom u odluci U-14/12.
Oni su ocijenili da naložene mjere prema parlamentima predstavljaju „odstupanje od dosadašnje prakse“ Ustavnog suda.
Šta slijedi nakon odluke?
Odluka Ustavnog suda BiH sada obavezuje državne i entitetske parlamente da izmijene postojeće zakone i ustavne odredbe kako bi se omogućila puna jednakost svih građana u procesu izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
Time je još jednom potvrđeno da Bosna i Hercegovina mora uskladiti svoj ustavni okvir s Evropskom konvencijom i standardima Evropskog suda za ljudska prava.
