Dodik od hvalospjeva do napada na Erdogana: Kako je “veliki lider” postao meta oštrih kritika
Od prijateljstva do otvorenih napada
Prije samo tri godine, tadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik s oduševljenjem je govorio o turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, nazivajući ga “velikim liderom i državnikom”. Tokom Erdoganove posjete Sarajevu 2022. godine, Dodik je isticao da Turska „dolazi s paketom pomoći Bosni i Hercegovini bez ikakvih uslovljavanja“, hvaleći tursku politiku kao primjer „saradnje bez pritisaka“.
Godinu kasnije, u septembru 2023., Dodik je ponovio slične poruke tokom Erdoganove posjete Beogradu. Tom prilikom izjavio je da je “Turska uvijek podržavala dijalog domaćih političara i očuvanje Dejtonskog sporazuma”, dodajući da je saradnja sa Ankarom „važna za stabilnost regiona“.
Preokret: Od “velikog lidera” do “neoosmaniste”
Danas je ton potpuno drugačiji. Povod za oštru promjenu Dodikovog stava bila je odluka Turske da Kosovu isporuči hiljadu vojnih dronova, što je izazvalo burne reakcije u Beogradu i Banjoj Luci.
Dodik je na društvenoj mreži X poručio da „slanje dronova znači kraj prijateljstva“ i označio tursku politiku kao “neoosmanizam”, postavljajući pitanje „da li će sljedeće oružje biti poslano Bošnjacima u BiH“.
Njegova izjava naišla je na oštre reakcije i u političkim, i u diplomatskim krugovima, budući da je riječ o zaokretu u odnosima koji su do jučer djelovali gotovo saveznički.
Politička pozadina Dodikovog zaokreta
Prema izvorima Slobodne Bosne, Dodikov napad na Erdogana zapravo nema mnogo veze s isporukom dronova Kosovu. Pravi razlog leži u njegovom pokušaju da održi politički uticaj nakon što je izgubio predsjedničku funkciju u Republici Srpskoj.
U posljednjih nekoliko mjeseci, Dodik je, prema navodima izvora, pokušavao obnoviti međunarodne kontakte, tražeći podršku svojih „starih saveznika“. Međutim, naišao je na zatvorena vrata u gotovo svim centrima moći — osim kod mađarskog premijera Viktora Orbána, koji ga i dalje povremeno podržava.
Čak ni Aleksandar Vučić nije pokazao bezrezervnu podršku, dok je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, prema diplomatskim izvorima, Dodika opisao kao “bivšeg političara”.
Erdoganova tišina i Dodikovo razočarenje
Dodik je posljednjih mjeseci bezuspješno pokušavao dogovoriti sastanak s predsjednikom Turske, kako bi dokazao da još uvijek ima političku relevantnost i međunarodni kredibilitet. Međutim, iz Erdoganovog kabineta, prema pouzdanim izvorima, stizale su čvrste odbijenice.
Upravo ta distanca Ankare, tvrde analitičari, glavni je razlog Dodikovog iznenadnog zaokreta i javnih napada na Erdogana, koje sada koristi za unutrašnje političke potrebe i mobilizaciju vlastitih birača u Republici Srpskoj.
Zaključak
Od čovjeka koji je Erdogana nazivao “velikim liderom i prijateljem Bosne i Hercegovine”, Dodik se u samo nekoliko godina pretvorio u njegovog najglasnijeg kritičara.
Njegove izjave o „neoosmanizmu“ i „oružju protiv Srba“ pokazuju duboku političku frustraciju i pokušaj da povrati pažnju javnosti, dok Ankara – za razliku od ranijih godina – ostaje hladno distancirana.
