Haris Silajdžić – od borca za građansku BiH do saveznika Željka Komšića
Sarajevo – Nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, bivši premijer Republike BiH i jedan od učesnika mirovnih pregovora u Daytonu, Haris Silajdžić, ponovo je u centru pažnje zbog otvorene podrške politici Željka Komšića, s kojom danas dijeli slične poglede na uređenje države.
Od profesora i diplomate do političkog lidera
Rođen u Brezi 1. septembra 1945. godine, Silajdžić je sin hadži hafiza Kamila ef. Silajdžića. Diplomirao je na Fakultetu arapskog jezika i islamistike u Bengaziju, a magistrirao i doktorirao u Prištini. Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i gostujući predavač na prestižnim univerzitetima, među kojima je i Harvard.
Na političku scenu stupio je početkom 1990-ih kao ministar vanjskih poslova Republike BiH, a potom i predsjednik vlade. Nakon raskola sa SDA, osnovao je Stranku za BiH (SBiH), koja se zalagala za ukidanje entiteta i uspostavu građanske, unitarne države.
Krivac za pad “Aprilskog paketa”
Godine 2006. Silajdžićeva stranka srušila je dogovoreni paket ustavnih reformi poznat kao Aprilski paket, koji su prethodno podržali Dragan Čović, Milorad Dodik i Sulejman Tihić. Taj politički sukob dodatno je zaoštrio odnose između zagovornika unitarne i entitetske BiH, a Silajdžić je zahvaljujući takvoj atmosferi pobijedio Tihića na izborima za člana Predsjedništva BiH.
“Lekcija” Komšiću i promjena stava
Zanimljivo je da je Silajdžić 2006. godine, u emisiji “60 minuta”, tadašnjem članu Predsjedništva Željku Komšiću poručio da nije pravedno da Bošnjaci biraju hrvatskog predstavnika:
“Ako Bošnjaci biraju Bošnjake, Srbi Srbe, smatram da nije pravedno prema Hrvatima da neko za njih bira njihovog predstavnika. To bi bilo opasno za BiH.”
Danas, međutim, Silajdžić dijeli političke stavove upravo s Komšićem, kojeg je nekad kritikovao zbog načina izbora u Predsjedništvo BiH.
Sukobi sa Dodikom i sporna politika prema Hrvatima
Tokom mandata u Predsjedništvu BiH, Silajdžić je bio glavni zagovornik ukidanja entiteta, što je tadašnji lider SNSD-a Milorad Dodik koristio kao argument za najave referenduma o nezavisnosti RS-a.
Istovremeno, Silajdžić je odbijao potpisati sporazum o dvojnom državljanstvu s Hrvatskom, što bi, da je ostalo na snazi, ugrozilo status više od 400.000 Hrvata iz BiH. Sporazum je kasnije ratificiran 2011. godine.
Politička transformacija
Silajdžić danas rijetko spominje pitanja hrvatske zastupljenosti u institucijama Federacije BiH, iako je nekada upozoravao da bi zanemarivanje tog pitanja moglo voditi ka “trećem entitetu”.
Njegova trenutna retorika usmjerena je na građanski model vlasti i jačanje centralnih institucija, uz kritiku “komunističkog koncepta konstitutivnih naroda” u Ustavu BiH.
Zaključak
Haris Silajdžić ostaje jedna od najkontroverznijih figura postratne politike u BiH — od diplomate i mirotvorca, preko protivnika entiteta, do današnjeg saveznika Željka Komšića. Njegov politički put odražava sve kontradikcije bosanskohercegovačkog društva – između građanskog i etničkog, unitarizma i federalizma, prošlosti i budućnosti.
