Napredak Bosne i Hercegovine prema NATO članstvu
Bosna i Hercegovina se, iako još nije punopravna članica NATO saveza, smatra državom koja je ostvarila najveći napredak u procesu približavanja članstvu. Ključni okvir saradnje sa Savezom predstavlja Akcioni plan za članstvo (MAP), unutar kojeg BiH svake godine dostavlja Program reformi. Ovim dokumentom prati se napredak u oblastima odbrane, sigurnosti, ekonomskih politika i vladavine prava.
Unutrašnji dogovor i nastavak saradnje
Od 2019. godine, Bosna i Hercegovina redovno šalje Program reformi u Brisel. Dokument za 2025. godinu već je usvojen na nivou državne komisije i čeka potvrdu Vijeća ministara BiH.
Program sadrži niz aktivnosti usmjerenih na:
- modernizaciju i profesionalizaciju Oružanih snaga BiH,
- nabavku savremene opreme poput dronova, helikoptera i zaštitnih sistema,
- te jačanje interoperabilnosti kroz zajedničke vojne vježbe s članicama NATO-a.
Pored vojnih aspekata, plan naglašava i bolju koordinaciju civilnih i vojnih institucija u vanrednim situacijama – što je dio šire strategije jačanja otpornosti države.
Politička ograničenja i različiti stavovi
Proces približavanja NATO-u i dalje prate različiti politički stavovi. Entitet Republika Srpska usvojio je 2017. godine rezoluciju o vojnoj neutralnosti i zadržao taj stav, što je dovelo do uspostavljanja kompromisnog modela saradnje.
Umjesto Nacionalnog akcionog plana, BiH dostavlja Program reformi, dok je Komisija za NATO integracije preimenovana u Komisiju za saradnju s NATO-om.
Najzahtjevnija faza puta ka članstvu
Prema riječima Adisa Hadžovića, stručnjaka za sigurnosne politike, saradnja Bosne i Hercegovine s NATO savezom nastavlja se stabilno, iako političke pozicije unutar zemlje ostaju podijeljene.
Iako Program reformi ne znači automatski ulazak u NATO, on omogućava kontinuiran tehnički i organizacijski napredak institucija odbrane i sigurnosti.
Za konačan korak – punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u – potrebna je saglasnost svih 32 države članice Saveza, ali i unutrašnji politički dogovor unutar zemlje. Upravo taj aspekt i dalje predstavlja najveći izazov u procesu integracije.
