Rod Blagojevich: Bosna i Hercegovina između političke krize i prijedloga za novo ustavno uređenje
Bosna i Hercegovina, gotovo tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, suočava se s dubokom institucionalnom i političkom krizom.
Kompleksan sistem vlasti, česta blokada institucija i rastuće nepovjerenje među konstitutivnim narodima doveli su do zastoja u reformama i usporili evropski put zemlje.
Piše: Rod Blagojevich, The Washington Times
Politička paraliza i uloga međunarodne zajednice
Prema Blagojevichu, sistem podjele vlasti u BiH postao je previše složen i neučinkovit, dok demokratska volja građana često ostaje u sjeni odluka Ureda visokog predstavnika, koji ima ovlasti da mijenja zakone i smjenjuje izabrane zvaničnike.
„Dejton je zaustavio rat, ali nije uspostavio održiv okvir za funkcionisanje države“, navodi autor.
Dodikov prijedlog: tri autonomne jedinice
Blagojevich u svojoj analizi podsjeća na nedavni prijedlog Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD-a, koji je ponovo otvorio pitanje formiranja hrvatskog entiteta.
Dodik tvrdi da bi stabilnost BiH bila moguća samo ako Bošnjaci, Hrvati i Srbi dobiju jednaka prava na samoupravu i teritorijalnu organizaciju.
Prema tom konceptu, Federacija BiH bi bila podijeljena na bošnjačku i hrvatsku cjelinu, dok bi BiH funkcionisala kao labava konfederacija tri autonomne jedinice – za Bošnjake, Hrvate i Srbe.
Model „tri entiteta“ – prijedlog za novu strukturu
Ovaj koncept, piše Blagojevich, ne bi značio raspad zemlje, već redefinisanje nadležnosti između centralnih i entitetskih institucija.
Centralne vlasti zadržale bi ključne funkcije – vanjsku politiku, monetarni sistem i granice, dok bi lokalne zajednice imale veći stepen samouprave.
Zagovornici ideje smatraju da bi time svaka zajednica imala odgovornost za vlastiti razvoj, što bi moglo smanjiti političke tenzije i ojačati stabilnost.
Zapadni pritisci i perspektiva EU integracija
Autor navodi da su zapadni zahtjevi za većom centralizacijom dodatno narušili povjerenje među narodima, jer su se odluke često donosile bez saglasnosti svih strana.
Blagojevich smatra da bi međunarodna zajednica u budućnosti trebala imati posredničku, a ne nametnutu ulogu, te da bi jasna perspektiva članstva u Evropskoj uniji mogla biti snažan poticaj za domaće lidere da postignu kompromis.
Zaključak: potreba za realnim pristupom
„Etničke razlike u BiH neće nestati preko noći, ali njima se može upravljati odgovorno i u duhu saradnje“, navodi Blagojevich.
Umjesto centralizacije, on predlaže konfederalni model koji bi odražavao realnost – „tri naroda, tri identiteta i jedno zajedničko političko okruženje“.
Autor zaključuje da bi takav okvir mogao biti put ka stabilnosti, ekonomskom razvoju i istinskoj demokratiji u BiH.
(Rod Blagojevich bio je guverner savezne države Illinois od 2003. do 2009. godine. Pomilovao ga je predsjednik Donald Trump u februaru 2020.)
